U ovom sažetom članku prisjećamo se najvažnijih događaja koji su se dogodili u IT svijetu u proteklih 7 dana.
To bi mogao biti zanimati te

Tesla planira izgraditi novu tvornicu u Teksasu, najvjerojatnije u Austinu
Posljednjih tjedana, čelnik Tesle, Elon Musk, više se puta (javno) obrušio na dužnosnike okruga Alameda u Kaliforniji, koji su zabranili proizvođaču automobila ponovno pokretanje proizvodnje, unatoč postupnom ublažavanju sigurnosnih mjera u vezi s pandemijom koronavirusa. U sklopu ove pucnjave (koja se naveliko odvijala i na Twitteru) Musk je nekoliko puta zaprijetio da bi se Tesla lako mogao povući iz Kalifornije u države koje mu nude daleko povoljnije uvjete za poslovanje. Sada se čini da ovaj plan nije bila samo prazna prijetnja, već je vrlo blizu stvarne provedbe. Kako javlja Electrek server, Tesla je očito doista odabrao Texas, odn gradsko područje oko Austina.
Dle zahraničních informací zatím není zcela přesně určené, kde konkrétně nová továrna Tesly nakonec vyroste. Dle zdrojů obeznámených s průběhem jednání chce Musk s budováním nové fabriky začít co nejdříve s tím, že její dokončení by mělo být nejpozději do konce letošního roku. Do té doby by měly z továrny vyjíždět první hotové Modely Y, které se budou v tomto komplexu montovat. Pro automobilku Tesla by šlo o další velkou stavbu, která se bude v letošním roce realizovat. Od loňska automobilka staví novou výrobní halu v blízkosti Berlína, přičemž náklady na její vybudování se odhadují kolem částky přesahující 4 miliardy dolarů. Fabrika v Austinu by rozhodně levnější nebyla. Jiná americká média však přišla s informací o tom, že Musk zvažuje ještě některé lokace v okolí města Tulsa, v Oklahomě. Samotný Elon Musk je však více obchodně vázaný na Texas, kde sídlí například SpaceX, tudíž se spíše počítá s touto varianta.
YouTube automatski briše komentare koji kritiziraju Kinu i njezin režim
Kineski korisnici YouTubea upozoravaju da platforma automatski cenzurira neke lozinke u komentarima ispod videa. Prema kineskim korisnicima, postoji prilično velik broj različitih riječi i lozinki koje nestaju s YouTubea gotovo odmah nakon što su napisane, što znači da iza brisanja komentara stoji neki automatizirani sustav koji aktivno traži "nezgodne" lozinke. Slogani i izrazi koje YouTube briše obično se odnose na Komunističku partiju Kine, određene "neprihvatljive" povijesne događaje ili kolokvijalne izraze koji omalovažavaju praksu ili institucije državnog aparata.
Prilikom testiranja događa li se ovo brisanje doista, urednici The Epoch Timesa otkrili su da su odabrane lozinke zapravo nestale oko 20 sekundi nakon što su utipkane. Google, koji upravlja YouTubeom, nekoliko je puta u prošlosti optuživan da je previše servilan prema kineskom režimu. Primjerice, tvrtka je u prošlosti bila optužena da je u suradnji s kineskim režimom razvila poseban alat za pretraživanje, koji je bio jako cenzuriran i nije mogao pronaći ništa što kineski režim nije želio. 2018. pojavile su se i informacijemacte da Google blisko surađuje na projektu istraživanja umjetne inteligencije s kineskim sveučilištem koje provodi istraživanja za vojsku. Globalne tvrtke koje posluju u Kini (bilo Google, Apple ili mnogi drugi) i masovno ulažu, obično nemaju puno izbora. Ili se pokoravaju režimu ili mogu reći zbogom kineskom tržištu. A to je većini njih potpuno neprihvatljivo, unatoč često (i licemjerno) deklariranim moralnim načelima.
Objavljen remaster Mafia II i III i otkriveno više informacijamaco prvom dijelu
U češkim bespućima i šumarcima vjerojatno bi bilo teško pronaći poznatiji domaći naslov od prve Mafije. Prije dva tjedna pojavila se iznenađujuća najava da se sve tri igre prepravljaju, a danas je bio dan kada su Definitive Editions Mafia II i III stigla u trgovine, kako za PC tako i za konzole. Uz to, 2K studio, koji posjeduje prava na Mafiju, objavio je daljnje informacije.maco nadolazećem remakeu prvog dijela. Za razliku od drugog i trećeg, ovaj će dobiti puno opsežnije izmjene.
V dnešní tiskové zprávě byl potvrzen zmodernizovaný český dabing, nově nahrané scény, animace, dijaloge ili potpuno nove dijelove koji se mogu igrati, uključujući nekoliko novih mehanika igre. Na primjer, igrači će imati priliku voziti motocikle, miniigre u obliku novih kolekcionarskih predmeta, sam grad New Heaven također će doživjeti ekspanziju. Remasterirani naslov ponudit će podršku za 4K razlučivost i HDR. Češki programeri iz praških i brnskih ogranaka studija Hangar 13 također su sudjelovali u remakeu. Izlazak remakea prvog dijela zakazan je za 28. kolovoza.
Joe Rogan napušta YouTube i prelazi na Spotify
Ako ste iole zainteresirani za podcastove, vjerojatno ste već čuli ime Joe Rogan. Trenutno je voditelj i autor najpopularnijeg podcasta na svijetu - The Joe Rogan Experience. Tijekom godina djelovanja pozvao je na stotine gostiju u svoj podcast (gotovo 1500 epizoda), od ljudi iz zabavne/stand-up industrije, do stručnjaka za borilačke vještine (uključujući i samog Rogana), poznatih osoba svih vrsta, glumaca, znanstvenika , stručnjaci za sve moguće i mnoge druge zanimljive ili poznate ličnosti. Njegovi manje popularni podcastovi imaju desetke milijuna pregleda na YouTubeu, a milijunske preglede imaju i kratki isječci iz pojedinačnih podcasta koji se pojavljuju na YouTubeu. Ali tome je sada kraj. Joe Rogan sinoć je na svom Instagramu/Twitteru/YouTubeu objavio da je potpisao višegodišnji ekskluzivni ugovor sa Spotifyjem i da će se njegovi podcasti (uključujući video) ponovno pojavljivati samo tamo. Do kraja ove godine pojavit će se i na YouTubeu, no od otprilike 1. siječnja (ili općenito oko kraja ove godine), no svi će novi podcasti biti isključivo na Spotifyu, s tim da samo prethodno spomenuti kratke (i odabrane) isječke. U svijetu podcasta ovo je relativno velika stvar koja je mnoge iznenadila i zato što je i sam Rogan u prošlosti kritizirao razne ekskluzivnosti podcasta (uključujući i Spotify) i tvrdio da bi podcasti kao takvi trebali biti potpuno besplatni, neopterećeni ekskluzivnošću bilo kojeg određenu platformu. Priča se da je Spotify ponudio Roganu više od 100 milijuna dolara za ovaj izvanredni posao. Za takav iznos ideali vjerojatno već odlaze u vodu. U svakom slučaju, slušate li JRE na YouTubeu (ili bilo kojem drugom podcast klijentu), uživajte u posljednjih pola godine "slobodne dostupnosti". Od siječnja samo preko Spotifyja.
Intel je počeo s prodajom novih desktop procesora Comet Lake
Posljednjih tjedana dolazi jedna nova hardverska inovacija za drugom. Danas je istekao NDA i službeno lansirani Intelovi dugo očekivani procesori za stolna računala 10. generacije Core arhitekture. Čekao se neki petak, kao što se otprilike znalo što će Intel na kraju smisliti. Manje-više sva očekivanja su ispunjena. Novi procesori su moćni, a ujedno i relativno skupi. Oni zahtijevaju nove (skuplje) matične ploče i, u mnogim slučajevima, mnogo jače hlađenje od prethodnih generacija (posebno u slučajevima kada će korisnici gurati nove čipove do granica svojih performansi). I dalje je riječ o procesorima izrađenim 14nm (iako po tko zna koji put moderniziranim) proizvodnim procesom – i njihovim performansama, odn. operativne karakteristike to pokazuju (vidi pregled). Procesori 10. generacije nudit će širok raspon čipova, od najjeftinijih i3s (koji su sada u konfiguraciji 4C/8T) do top modela i9 (10C/20T). Neki specifični procesori već su navedeni i dostupni putem nekih čeških e-trgovina (na primjer, Alza ovdje). Isto vrijedi i za nove matične ploče s podnožjem Intel 1200. Najjeftiniji do sada dostupan čip je model i5 10400F (6C/12T, F = nedostatak iGPU-a) za 5 tisuća kruna. Vrhunski model i9 10900K (10C/20T) tada košta 16 kruna. Prve recenzije su također dostupne na web stranici, a one su klasične napisano, tako da sam video pregled od raznih stranih tech-YouTubera.
Istraživači su testirali internetsku vezu brzine 44,2 Tb/s
Tim australskih istraživača s nekoliko sveučilišta u praksi je testirao novu tehnologiju zahvaljujući kojoj bi čak i unutar postojeće (iako optičke) infrastrukture trebalo postići vrtoglave brzine interneta. Riječ je o potpuno jedinstvenim fotoničkim čipovima koji se brinu za obradu i slanje podataka kroz optičku podatkovnu mrežu. Najzanimljivija stvar kod ove nove tehnologije vjerojatno je to što je uspješno testirana u normalnim uvjetima, a ne samo u zatvorenom i vrlo specifičnom okruženju ispitnih laboratorija.
Istraživači su testirali svoj projekt u praksi, posebno na optičkoj podatkovnoj vezi između sveučilišnih kampusa u Melbourneu i Claytonu. Na ovoj ruti, dugoj preko 76 kilometara, istraživači su uspjeli postići brzinu prijenosa od 44,2 terabita u sekundi. Zahvaljujući činjenici da ova tehnologija može koristiti već izgrađene infrastrukture, njezina implementacija u praksi trebala bi biti relativno brza. Od početka će to logično biti vrlo skupo rješenje koje će si moći priuštiti samo podatkovni centri i drugi slični subjekti. No, te tehnologije treba postupno širiti, pa bi ih trebali koristiti i obični korisnici Interneta.
